U vezi sa  tekstom “Od Studentske poliklinike do privatne prakse” naknadno i u potpunosti objavljujemo odgovore na pitanja koja smo postavili direktorki Studentske poliklinike dr Dubravki Miljuš, a koji su nam stigli elektronskom poštom.

 

Koji su mehanizmi interne kontrole rada lekara i koliko često se sprovode?

Rad lekara je svakodnevno podložan kontroli od strane šefova Odeljenja I načelnika Službi. Komisija za internu proveru kvaliteta stručnog rada u Zavodu koja se u svom radu pridržava odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Pravilnika o proveri kvaliteta stručnog rada zdravstvenih ustanova, privatne prakse, zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika, Pravilnika o pokazateljima kvaliteta zdravstvene zaštite i Pravilnika o unutrašnjoj proveri kvaliteta stručnog rada Zavoda, kao i drugih propisa iz ove oblasti.
Komisija o vršenju provera kvaliteta stručnog rada vodi zapisnik, koji sadrži zapažanja, uočene nedostatke kao i mere koje se predlažu, a na osnovu koga rukovodioci organizacionih jedinica sačinjavati izveštaj i tromesečno ga dostavljati Stručnom savetu.
U slučaju ukazane potrebe za posebnim ispitivanjem neke uočene situacije direktor Zavoda formira i Komisiju za proveru kvaliteta stručnog rada lekara.
Analizom kvaliteta pruženih usluga pacijenta, posebno se bavi i Komisija za unapređenje kvaliteta stručnog rada u Zavodu, a naročito nakon sproveden ankete o zadovoljstvu korisnika usluga.

Da li se do sada neko zvanično žalio na rad lekara ili medicinskih radnika na Poliklinici?

Rad na zaštiti prava pacijenata u Zavodu se uredno prati i analizira dva puta godišnje na sednicama Upravnog odbora Zavoda, a dostavlja se i Ministarstvu zdravlja. U toku 2012. godine podneto je ukupno 5 prigovora (svi u pisanom obliku), po kojima je zaštitinik prava pacijenata sproveo predviđenu proceduru utvrđivanja svih relevantnih činjenica. Od 5 za jedan je utvrđeno da je osnovan.

Kako se po njima postupalo (da li je bilo formalnih posledica po lekare)?

Nakon dostavljenog izveštaja zaštitnika prava pacijenata, u jednom slučaju je formirana ad hockomisija za proveru stručnog rada, nakon čijeg nalaza je obavljen razgovor direktora i lekara, ali kako komisija nije našla razlog za stručnu grešku, formalnih posledica nije bilo.
U slučajevima kada je nalaz zaštitnika osnovan, direktor izriče meru primerenu težini slučaja, učestalosti prigovora… Tokom prošle godine to je bila pismena opomena zaposlenoj.
U jednom slučaju je bio angažovan I Etički odbor Zavoda, da razmotri sa svog aspekta nastali nesporazum i osnovanost prigovora pacijenta.

Da li mislite da se navodna loša praksa jednog od lekara loše odražava na reputaciju celokupnog odeljenja, tj drugih lekara koji rade na tom odeljenju i Poliklinike?

Misija i vizija Zavoda su usmerene ka to da kroz dinamičnost, fleksibilnost, dostupnost doprinosimo stalnom unapređenju i očuvanju zdravlja studentske populacije.  Programe prevencije i lečenja studenata  Zavod ostvaruje profesionalnošću, inovativnošću, uz prijateljski pristup u radu sa mladima. Naš razvoj temelji se na stvaranju najviših standarda kvalitetne i bezbedne zdravstvene usluge, koji će zadovoljiti zahteve i potrebe korisnika. Zavod je posvećen studentima, sa vizijom da svakodnevno pruža blagovremenu, kvalitetnu, savremenu, multidisciplinarnu uslugu, poštujući bazične etičke principe, savremena znanja i vodiče dobre prakse. Svi zaposleni rade na poboljšanju reputacije Zavoda, a pojedinačne slučajeve nastojimo da eliminišemo.

U anketi sajta „Kakav je doktor“, od 250 ljudi koji su ocenili vašu ustanovu, preko 40 je navelo da je iz vaše ustanove upućeno u privatnu praksu? Kako komentarišete tu činjenicu?

Na sastancima Stručnog kolegijuma, na sastancima odeljenja i službi više puta je naglašeno da je apsolutno nedozvoljeno upućivati studente u privatne ustanove, čak ni sugerisati bilo šta u tom smislu, a naročito za usluge koje pacijenti mogu dobiti na teret svog osiguranja. No, postoje neke vrste analiza u oblasti zdravstvene zaštite žena koje imaju nižu cenu u privatnim nego u ovlašćenim državnim laboratorijama za tu vrstu usluga, koje se čak u našoj ustanovi ni ne rade. Ponekad se u tom smislu ginekolog i pacijent ne razumeju, ali nakon detaljnijeg razgovora i te situacije su bile uspešno pojašnjene.

Kakav je Vaš stav o tome da lekari upućuju pacijenta na privatnu praksu?

Moj stav, na kome svakodnevno insistiram, je da zaposleni ne smeju upućivati pacijente u privatne ordinacije. Imajući u vidu standard studenata, činimo sve da ih u ovom delu rasteretimo troškova. Mojim dolaskom u Zavod pre dve godine doneta je odluka o smanjenju dotadašnje cene pregleda za useljenje u domove sa 1.000 na 750 dinara i ta cena je i dalje na snazi.

Najoštrije osuđujem upućivanje studenata u privatnu praksu i svaki osnovani prigovor vezan za to, dovešće do sankcionisanja konkretnog lekara. Svaki prigovor iznet od strane studenata na temu upućivanja pacijenta u privatnu praksu koji mi bude prezentovan kao pisani, elektronski ili usmeni, potpisan ili anonimni, pokušaću da istog trenutka rasvetlim koliko je to moguće. Ima pacijenata koje sam lično pozivala da dođu na razgovor kod mene nakon pročitanog komentara na studentskom forumu, vrlo tesno sarađujemo sa studentskim organizacijama koje imaju samo pohvale za napredak saradnje u prethodne dve godine u smislu poboljšanja kvaliteta rada i usvajanja njihovih predloga i sugestija.

Na sastancima svih stručnih tela se o tome razgovara, Zavod je sačinio i svoj Plan integriteta u smislu sprečavanja koruptivnog ponašanja. Na žalost, imamo i pojavu, doduše ne tako čestu, zlonamernih i potpuno neosnovanih anonimnih komentara i mejlom prosleđenih komentara, za koje nije moguće ustanoviti ni pošiljaoca, a ni istinitost iznetih tvrdnji.

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta Mladi novinari u borbi protiv korupcije koji preko Agencije za borbu protiv korupcije finansira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Mišljenje i stavovi u ovom članku ne moraju neophodno predstavljati mišljenja i stavove Agencije za borbu protiv korupcije i UNDP-a.