Kako je nedavno organizovana, u ovom ciklusu, prva radionica o javnom narativu, Direktor Fabrike promena, Predrag Stojičić govorio je o veštinama koje su polaznici imali priliku da savladaju, o tome zašto je javni govor važan i u kojim oblastima života ga je moguće primeniti.
SRBIJA U POKRETU: Pre više od dve nedelje Srbija u pokretu organizovala je, u ovom ciklusu, prvu po redu radionicu o Javnom narativu. Čime se, u stvari, bavi jedna radionica ovog tipa?
PREDRAG STOJIČIĆ: Javni narativ je liderska veština koja u osnovi razvija sposobnost polaznika da pronađu i ispričaju ličnu priču koja ističe vrednosti u koje ljudi veruju i izaziva emocije koje ih motivišu na promenu i pokreću na akciju.
SRBIJA U POKRETU: Šta je ono s čime su polaznici na ovom seminaru mogli podrobnije da se upoznaju i koje veštine evenutalno da savladaju?
PREDRAG STOJIČIĆ: Priče su svuda oko nas. One nas pokreću, čine da se osećamo živim, inspirišu nas da budemo bolji i uspešniji. Ljudski apetit za dobrom pričom počinje u detinjstvu, kada roditelji provode više od 80% vremena sa decom pričajući im priče, učeći ih tako da se suočavaju sa izazovima života, razlikuju dobro od zla i izgrade svoj jedinstven stav. Priče ništa manje nisu važne ni odraslima gde se svake godine milijarde dolara troše i zarađuju u filmskoj industriji. U osnovi svakog uspešnog filma nalazi se ništa drugo nego – dobra priča. Zašto su nam priče toliko važne? Naučna istraživanja pokazuju da su priče zapravo način da se komuniciraju ljudske vrednosti i emocije.
Zbog toga su polaznici ovog seminara imali prilike da nauče kako da ispričaju svoju ličnu priču, kako da koristeći tehniku javnog narativa objasne drugima šta ih pokreće i pozovu ih da im se pridruže.
SRBIJA U POKRETU: U kojim oblastima života i rada bi ono što su savladali na radionici moglo biti od koristi učesnicima?
PREDRAG STOJIČIĆ: Javni narativ se može koristiti u svim oblastima života u kojima je potrebno pokrenuti ljude na akciju. Od pokretanja porodice i komšija, preko političkog mobilisanja, do motivisanja ljudi da rade u kompaniji. Priče su ono što pokreće na akciju.
SRBIJA U POKRETU: Kada u budućnosti možemo očekivati novu radionicu ovog tipa?
PREDRAG STOJIČIĆ: Srbija u pokretu planira da u narednom periodu organizuje redovno, makar jednom mesečno radionice o Javnom narativu. Zainteresovani gradjani se u svako doba mogu javiti putem maila na pokreni@srbijaupokretu.org i dobiće obaveštenje o prvoj sledećoj radionici.
SRBIJA U POKRETU: Nakon Public Narrative radionice, Srbija u pokretu otvorila je i Konkurs za pokretače i pokretačice. Osim razvijanja liderskih veština, šta je ono što ovaj tromesečna praksa nudi učesnicima?
PREDRAG STOJIČIĆ: Ovo je prvi put da Srbija u pokretu organizuje ovakav vid liderske prakse i Ona je pre svega namenjena građanima koji primećuju da neke stvari mogu biti bolje i nervira ih što niko ništa ne preduzima. Pokretači Srbije u pokretu su građani/ke (od 18 do 118) koji žele da volonterski preuzmu odgovornost da pokrenu zajednicu i promene okruženje u kome žive.
Svaki Pokretač/čica radi na problemu iz svog komšiluka sprovodeći kampanju organizovanja zajednice i pravljenja promene u svom okruženju.
SRBIJA U POKRETU: Na koji način će se vršiti selekcija kandidata?
PREDRAG STOJIČIĆ: Prva faza je intervju sa direktorom Fabrike i Izvšnom direktorkom Srbije u pokretu. Kandidati koji prođu ovu fazu selekcije biće pozvani na prvi eliminacioni seminar na kome će imati zadatak da osmisle, razviju i predstave 3 minutni motivacioni govor. Nakon toga kandidati će imati zadatak da regrutuju svoj tim i dođu sa timom na seminar o organizovanju zajednica i pravljenju kampanja. Kandidati koji uspešno prođu sva tri segmenta dobiće titulu Pokretaća Srbije u pokretu i u naredna tri meseca punu podršku za sprovođenje njihovih aktivnosti. Iako je proces selekcije vrlo zahtevan, na svakom koraku kandidati će imati prilike da dodatno usavršavaju svoje veštine, tako da čak i ako ne budu izabrani za Pokretača/čicu Srbije u pokretu imati benefit od učestvovanja na konkursu.
Razlog za ovako neuobičajan proces selekcije leži u činjenici da se tkom njega testira liderski potencijal kandidata, koji je nemoguće testirati bez stavljanja kandidata u realne životne situacije u kojima treba da se pokažu kao lideri.