Cilj postavljanja reciklažnih kontejnera je da se omogući svim građanima da iskoriste svoj ambalažni otpad. Primarna ideja u osmišljavanju ove akcije je da svaka osnovna škola dobije svoje reciklažno ostrvo i zato je odabrana baš ta lokacija u Kralja Milutina, preko puta O.Š. „Vladislav Ribnikar”.
Dušan Stojičić, tim lider projekta „Zeleni april”, objašnjava da su inicijatori mladi volonteri, učesnici prethodnog projekta Srbije u pokretu, „Ne primam mito, radim za platu” , koji je i dalje u povoju. Zahvaljujući idejama volontera i njihovom motivacijom da nešto promene, zajedno su uspeli da posebnu akciju sprovedu u delo. Upravo ovo oslikava Srbiju u pokretu kao udruženje koje podstiče ljude da doprinesu i društvu i sebi. „Mi smo se okupili oko zajedničke ideje koju smo hteli da ostvarimo, jer smo želeli čistiji Beograd”, istakao je Dušan.
Ubaci pravu stvar na pravo mesto
Postavljena su tri reciklažna kontejnera, za pet ambalažu (plastične flaše i konzerve), metalni otpad i papir. Primarna i sekundarna separacija su od izuzetne važnosti za zaštitu životne sredine. Primarna separacija se vrši na mestu nastanka otpada odnosno građani sami vode računa gde odlažu otpad. Zahvaljujući sekundarnoj separaciji, otpad koji je primarno razvrstan, opet se odvaja pre ubacivanja u mašine za presovanje u slučaju da je nešto promaklo. „Nažalost, kod nas se može destiti da otpad zaluta na nepredviđeno mesto, što nam govori da proces razvrstavanja otpada zavisi od svesti građana”, objašnjava Dušan.
Malim koracima do velike akcije
Projekat se odvijao u fazama u kojima su prvo edukovali volontere o značaju zaštite životne sredine, pokazali kako to u praksi funkcioniše čišćenjem Velikog ratnog ostrva kao i razvrstavanjem otpadа na licu mesta. Potom su obilazili ljude od vrata do vrata i prikupili 600 potpisa. U Kralja Milutina su organizovali skupljanje papira, a novac od prikupljenog papira je iskorišćen za finansiranje tog reciklažnog ostrva. Građani su pokazali veliku spremnost i interesovanje da učestvuju u projektu.
Očuvanje prirodnog bogatstva Srbije
„Značaj reciklaže, tj. ponovnog iskorišćenja otpada se ogleda u očuvanju životne sredine. Na deponijama ima raznoraznog otpada, a rekama plovi tona pet ambalaže”, objašnjava Dušan. Godišnje strada veliki broj različitih vrsta ptica i životinja. To jeste ozbiljan problem u našem društvu jer mi nismo otišli tako daleko kao Zapadna Evropa, ne samo što se tiče sistema reciklaže već i zaštite životne sredine. „U razvijenim zemljama postoji ustaljeni sistem kažnjavanja ljudi, gde komšija komšiju prijavljuje ukoliko on ne razvrstava pravilno otpad”, kaže Dušan. Kazne su čak i do 500 evra. Sa druge strane, s obzirom na to da imamo puno prirodnog bogatstva, potrebno je uložiti malo truda da bismo očuvali našu netaknutu prirodu. Došlo je do zagađenja našeg prirodnog okruženja koje nas kao alarm opominje da mi samo treba da se vratimo na pravi put.
Pise: Isidora Protic
Isidora Protić, rođena u Beogradu 27.09.1988. Diplomirala je na Fakultetu političkih nauka, a trenutno na postdiplomskim studijama iz Političke sociologije. Novinar po obrazovanju, optimista po opredeljenju.